Lian Orluli -17/03/2026- – ALFELA fasilita formasaun prevensaun Violensia Bajeia ba Jeneru(VBJ) ba autoridade suku no PNTL, hodi kontinua habelar ba komunidade.
Koordenadór Advokasia ba Prevensaun ALFELA, Antonio Marques, subliña katak atividade kolaborativa entre governu no parseiru lokál sira hala’o hodi hametin mekanizmu sira atu kaer kazu violénsia bazeia ba jéneru (VBJ).
“Ami halo ida ne’e atu hametin relasaun servisu entre governu ho sosiedade sivil, liu-liu iha atendementu ba violensia domestika iha Munisipiu Ainaro”, nia hateten.
Nia hatutan Abordajen ida-ne’e aliña ho implementasaun Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru 2022–2032, ne’ebé fó énfaze ba prevensaun no hadi’a servisu ba vítima sira.
“Munisípiu Ainaro, dezde inísiu halo gravasaun to’o ohin loron rejista ona kazu violénsia bazeia ba jéneru hamutuk 313, inklui violénsia doméstika, violasaun, asédiu seksuál, no kazu ne’ebé envolve ema ho defisiénsia. To’o 2026, progresu pojetivu halo ona iha tratamentu ba kazu sira-ne’e. Kazu hamutuk 87 oras ne’e sei pendente hela iha Ministériu Públiku, enkuantu kazu 15 prosesa ona iha tribunál distritál sira. Ho totál, iha kazu 226 ne’ebé oras ne’e iha prosesu investigasaun nia laran”.nia esplika
Nia espika kazu 187 mak rezolve ona no hetan ona desizaun tribunál. Maibé, dezafiu sira sei iha nafatin iha jestaun kazu nian. Kazu lima hetan akompañamentu espesiál, enkuantu kliente na’in 16 lakon kontaktu tanba hetan asisténsia hosi organizasaun sira seluk. Aleinde ne’e, kazu rua maka prosesa daudaun iha tribunál, ne’ebé rezulta iha akordaun ida no absolvisaun ida, ne’ebé rua ne’e determina liu hosi prosesu julgamentu lejítimu. Dadus anuál hatudu tendénsia tun iha kazu sira dezde 2022. Iha 2022, iha kazu 31, hafoin tun ba 22 iha 2023, 18 iha 2024, no 12 iha 2025. Tama iha 2026, iha kazu 13 ne’ebé rejista to’o inísiu tinan ida ne’e nian, ne’ebé indika tendénsia balun ne’ebé relativamente tun nafatin.
Marques subliña importánsia husi koordenasaun integradu entre governu no parseiru lokál sira hodi kontinua hamenus violénsia bazeia ba jéneru no garante protesaun ba grupu vulneravel sira.
“Aprosimasaun ne’e hein la’ós de’it atu hamenus númeru kazu sira maibé mós aumenta partisipasaun komunidade nian iha prevensaun no hakotu violénsia bazeia ba jéneru“, nia hatete.
Atividade nee Laos realija deit iha Ainaro maibe mós habelar ba munisipiu Dili, Manufahi, no Aileu, ho apoiu hosi organizasaun internasionál sira no finansiamentu liuhosi programa governu Suedia nian,kopera Servisu AFELA no plan internasional.
Jornalista:Carla
Editor : Clementina Fatima




































