Lian Orluli Ainaro, Timor-Leste – Iha ai-laran tropikál buras nia leet ne’ebé hale’u foho sira entre Suku Ainaro no Aldeia Luga- tu, suli bee-moos ida, la’ós de’it oferese beleza naturál maibé mós kaer istória misteriozu, ne’ebé seidauk rezolve. Ema lokál sira bolu ida-ne’e Qoi-lelo, ka Qei-lelo, maibé tuir loloos, bee-tiris ida-ne’e iha naran tolu. Naran tolu ne’ebé maka simbóliku, maka (Qoi-Lelo,Haeh-Oro,Lagari-Pu) husi naran tolu ne’e maka enigma sira ne’ebé hatutan hosi jerasaun ba jerasaun.
Bee-tiris ne’e la’ós de’it pertense ba natureza, maibé mós ba kultura. Nia hamriik iha teritóriu ukun no bando hitu nia leet/ka lisan hitu nia ukun, ida-idak lori istória no interpretasaun la diferente kona-ba nia naran orijen. Ba ema indíjena sira, bee-tuda nia naran tolu reflete elementu importante tolu iha moris: espíritu bei’ala sira-nian, kbiit natureza nian, no armonia umana.
Laiha naran ida hosi naran tolu ne’e maka fó sai kompletamente ba públiku. Katuas kuku/lia nain sira hili atu rai sira nia segredu, hodi fó de’it signifikadu iha naran ida-idak nia kotuk ba jerasaun sira iha futuru liu hosi rituál no istória orál sira. Tanba razaun ida-ne’e, viajente sira hanaran bee-tuda ne’e “Bee-moos no tiris ida iha Mistériu hosi Naran Tolu.”
“La’ós de’it bee ne’ebé monu hosi fatuk-kuak ida,” dehan Pedro, katuas lia nain husi Leubmua nian. “Ne’e mensajen ida ne’ebé la ko’alia,maibe’e bele sente de’it hosi fuan ne’ebé sinserua.”
Ba turista sira, bee-tiri ida-ne’e hanesan paraízu subar ida. Atu to’o iha ne’ebá, ita tenke la’o liu hosi ai-laran durante oras ida ho balu, tuir dalan ne’ebé ema lokál de’it maka hatene. Maibé ema hotu hetan rekompensa bainhira bee-tiris ne’e nia lian hahú rona, no véu mihis ida ho neon simu ita iha loro-matan dadeer nian okos.
Turista balu koko atu deskobre signifikadu iha naran tolu ne’e nia kotuk. Maibé laiha ida maka konsege deskobre sira nia signifikadu loloos. Naran sira ne’e, hanesan istória naruk rai ne’e nian, prefere nonook de’it.
Maski nune’e, bee-tiris Qoi-lelo/Qei-lelo nakloke nafatin ba ema hotu ne’ebé buka atu esprerésa sentimentu seriedade ho natureza nian. Maibé buat ida katuas lisan sira sempre fó hanoin: mai ho fuan ne’ebé respeitu, la’ós de’it ho matan kuriozu.
Turista estranjeiru barak mai ho intensaun atu deskobre signifikadu iha bee-moos tolu nia naran ne’ebe subar iha kotuk. Maibé, la konsege sira sai deit ho buat ruma ne’ebé klean liu no la’ós maka respeitu maibe’e ho liafuan signifikadu sira, no sentimentu sira iha idak-idak ninia matan.
Balun bele mai buka beleza. Ema seluk bele buka signifikadu. Maibé iha Qoilelo, beleza no signifikadu nunka haketak malu.
Qoi-lelo kontinua suli. Ida-ne’e la sai bosan ka enjua iha ema hotu nia matan,no la muda nia beleza. Maibé iha vizitante ida-idak,nia fuan iha buat ruma muda. iha ne’eba Konxiénsia foun ida kona-ba umanidade nia relasaun ho natureza, no ho istória ida ne’ebé la hakerek maibé moris nafatin.
Karik ida-ne’e maka halo bee-Tiris ne’e diferente hosi fatin turístiku sira seluk. La’ós de’it destinu ida, maibé rai-segredu ida. No hanesan segredu furak sira hotu, ida-ne’e hili atu sai nafatin mistériu ida.
Jornalista : Lian Orluli
Editor : Clementina Fatima