Antonio de Araújo, kódigu FINI, koñesidu ho naran funu seluk António Kainaun, Moris iha loron 26 de Juñu 1943 iha Aldeia Mau-Ulu-Pú Suku Mau-Ulu Postu-Administrativu Ainaro, Munisípiu Ainaro. Saudozu Fini nia Aman naran Anselmo Dos Reis Araújo no Inan Olodasi de Araújo no Angelina de Araújo. Fini nudar o’an mane bo’ot husi Maun Alin Sanulu resin rua (12), hanesan feto Ne’en (6) no Mane Ne’en (6). Durante nia vida infánsia nia hela hamutuk ho nia bin alin-sira iha knua Hato-Luli-Mau-Ulu iha Uma-Dut-ida ne’ebé mak sira-nia Aman prepara ba-sira.
Saudozu Antonio forma familia ho nia espoza Francisca de Araujo, ho o’an nain walu, hanesan feto ha’at no mane haat.
VIDA ESTUDANTIL
Iha tinan 1950 to’o 1954, Saudozu hahu’u nia estudu primaria iha Kartilla Ainaro no primeira klase to’o terceira clase iha mós Misaun Ainaro, depois kontinua estudu quarta klase iha koléjiu Maliana ne’ebé remata iha tinan 1955. Bainhira remata nia estudu quarte klase, nia fila hamutuk ho nia familia no iha tinan 1956 to’o 1962 nia ajuda nia Aman halo aktividade Agrikultura hanesan halai natar iha rai Loegolo ne’ebé besik ba parte Jumalain nian.
KAREIRA PROFESSIONAL
Iha tinan 1963, Autoridade Governu Portugés halo rekrutmentu ba Timor o’an ne’ebé remata-sira nia estudu. Nune’e, nia desidi tuir teste forsa ne’ebe hala’o iha Postu Administrativu Maubisse hodi ikus mai sai tropas. Hafoin ne’e iha tinan 1965, Saudoso hetan oportunidade tuir kursu Cabo no eskritura depois promovidu hanesan primeira Cabo Eskriturário ne’ebé koloka iha primeira Repartisaun Quartel Jeral Taibessi-Díli, no nia mós destakadu iha Kompañia Aileu no Ermera antes fila-fali ba primeira repartisaun iha Dili. Aleinde ne’e, Saudoso Antonio rekere hanesan militar efetivu ne’ebé ikus mai iha tinan 1972 sai hanesan Quadro Readmitido ka ho liafuan seluk Cabo RD.
KAREIRA POLITIK
Kareira politik Saudozu nian hahú, bainhira akontese eventu bo’ot revolusan Aifunan (Revolução dos Cravos) iha Portugal iha dia 25 Abirl 1975, ne’ebé Estadu Portugués hahú fo’o Anin Fresku-Liberdade ba Provinsía kolonia Portugués atu hili rasik nia-dalan, Maske Timor-Portugués la tama iha lista deskolonizasaun nian maibé iha tempu ne’ebá Timor o’an-sira hahú harii partidu politiku hodi koali kona-bá destinu Timor-nian tuir ideologia no preferensia politika. Nune’e Partidu Politika-sira ne’ebé mak harii iha tempu ne’ebá Hanesan ASDT-Fretilin, UDT, Apodeti no ida-idak ho nia opsaun keta-ketak hanesan Fretilin hili dalan Ukun Rasik A’an (Auto-determinação), UDT hili Federa ba Portugal no Apodeti hili Integrasaun ho Indonezía. Haree ba situasaun politik ne’ebé akontese iha portugal no nia impaktu iha kontekstu Timor nian, Saudozu iha altura ne’ebá simpatia kedan ho Ideologia no Priinsípiu ne’ebé mak opta husi Partidu Fretilin.
Husi ida-ne’e, Saudozu involve direta iha prosesu-sira ho nia lalaok militar no politika nasionál ne’ebé mak akontese iha altura ne’ebá tuir-sekuensia-sira hanesan: Iha loron 11 Agustus 1975 bainhira mosu Golpe UDT, Nia ho nia maluk militar efetivu-sira ne’ebé komanda husi Komandante Rogeiro Lobato hasoru kedan situasaun Golpe ne’ebé halo husi forsa Partidu UDT no ikusmai husi funu sivíl ne’e, balu hetan kastigu no balun hakat liu fronteira ba rai-ketan Indonézia.
Hafoin 11 Agustus, iha loron 17 Agustus, Saudozu hamutuk ho nia maluk militar-sira iha fileira-ida ne’ebé nafatin lideradu husi komandante Rogerio Lobato ofisialmente deklara afilia ba Partidu Fretilin iha Aisirimou-Aileu. Tuir ida-ne’e iha 19 Agustus, iha horas 07:00 to’o 09:00 kalan sira halibur Malae-Mutin forsa efetivu Sarjentu no Ofisiais-sira hodi lori ba iha Ponte Kais, no iha oras 12 liu minutu lima loron 20 de Agostus saudozu involve direta nudar forsa Armada ba Libertasaun Nasional ne’ebé hanaran FALINTIL. Depois ne’e, iha Loron Proklamasaun Independénsia, 28 Novembru 1975, Saudozu asume papel hanesan Komandante Peletaun Kainaun hodi karega tiru kainaun hasoru invasaun militar Indonesia iha 7 Dezembru 1975. Hafoin ida ne’e Saudozu evakua tau postu Kainaun iha Malikeo- Balibar no Saudozu hetan kanek iha kakorok husi estalasaun Kainaun TNI iha Ponte Kaes. Tamba ho kondisaun kanek nia evakua ba Aileu hodi kontinua mai Ainaro hamutuk ho nia familia-sira.
Iha tinan 1980, Saudozu hetan kapturasaun husi militar Indonesia hodi kastigu iha Kasi 1 Ainaro ho durasaun semana ida hamutuk ho nia maluk Luta Nain-sira hanesan Mario Ferreira, Jose Ramos, Nai vidal no maluk sira seluk. Motivu Kapturasaun sira ne’e tamba saudozu halo eskema ka planu asaltu TNI iha Ainaro bazeia ba orden komando liu husi Kompaneiru Clementino Dare ne’ebé sira atu simu Armas tama husi estranjeiru iha tasi Mane- Betanu. Detensaun ba Saudozu ho nia maluk sira la para deit iha Ainaro maibé Saudozu ho nia kompaneru Jose Ramos kontinua detein iha Komarka Balide depois Destera ba Atauro. Hafoin Dadur iha Atauro Saudozu mak nudar Koordenador ba Munisipu ha’at hanesan Ainaro, Baukau, Aileu no Dili ne’ebé hanaran Koordenador ABADI. Kontinuasaun dadur husi Atauro ba iha Bonuk-Hato-Udo ho maluk dadur Ainaro oan sira, inklui dadur sira husi Jumalain. No ikus iha tinan 1985, antes reintegra ba familia Saudozu ho nia maluk dadur-sira nafatin hetan kontrolu husi Militar Indonesia bainhira destaka iha Builico-Jakarta 2.
Bainhira iha tinan 1987, Matebian Komandante kompi Baltazar da Silva Bolu Saudozu Antonio ba iha nia uma hodi halo tradusaun ba karta ho lian portugues ne’ebé komandante Baltazar simu husi Komandante Em Chefe das Falintil Kayrala Xanana Gusmão, liu husi ligasaun estafeta Onório. No Saudozu ho komandante Kompi resposta mós karta iha lian Portugues ba Comandante em Chefe. nune’e liu-husi korespondensia ne’ebé mak sira halo ikus mai Comandante em Chefe hasai kodigu ka naran funu nian ba Saudozu Antonio ho kodigu FINI no komandante Kompi ho kodigu LUTU-FAHE.
Bainhira Saudozu hamutuk ho nia familia depois kastigu hotu saudozu hetan samada husi Autoridade Postu administrativu Ainaro (Kecamatan Ainaro) tamba hanesan funsionariu tempu portugues nian ne’ebé iha koñesimentu hodi apoiu servisu iha parte administrasaun. Depois funsionariu iha kecamatan Ainaro iha tinan 1987, nia kandidata a’an ba Chefe Suku no eleitu -hanesan Chefe Suku no depois re-eleitu hodi kompleta periodu Rua.
Tuir saida mak Saudozu haktuir, Desizaun saudozu nian ba kandidatu nudar Chefe Suku hanesan preferensia saudozu nian no sente preveleziu bo’ot tamba mai husi prosesu ne’ebé eleitu husi povu.
Hafoin sai Xefu suku la hamate nia vontade luta nian hodi halo ligasaun klandestina liu-husi koloborador Fernando 55 no Jose Ramos hanesan apoiu lógistik ba komandante Rejiaun Haksolok Saudozu Venancio Ferras ne’ebé responsavel operasaun kobre to’o bá iha area fronteira. Aleinde ne’e nia hamutuk ho nia camarada da luta sira-hanesan Jeronimiu, Arnaldo, no sira seluk asegura informasaun no ligasaun ho komandante Em Chefe bainhira destaka hamutuk ho forsa iha Bó- Pu- Suro- Kraik Ainaro.
Iha tinan 1990 to’o ukun A’an Saudozu mantein no habelar rede klandetina hanesan;
-Saudozu Kontaktu ho komandante Siku Tabele liu-husi Estafeta Jorge ho kodigu Border no kontinuasaun husi ne’e iha kontaktu ho komandante Konis Santana bainhira destaka iha ASLALA- Mau-Ulu 1 liu-husi servisu hamutuk ho estafeta Nelson.
-Saudozu Ligasaun ho komandante Lasudur ne’ebé altura ne’eba destaka iha area Dare no Mindeliu Turiskai liu-husi Thomas Akino no Adelino ho naran koñesidu DKL.
-Saudozu mos apoiu movimentu grupu juventude iha Ainaro hodi kontra autoridade Indonesia ne’ebé organiza husi Ajino hamutuk ho Sezario no Vitor hodi halo asaun ajitasaun inklui akontesimentu Sunu Bandeira iha loron-Sumpah Pemuda iha tinan 1993.
-Saudozu halo kontaktu ho Liu-Rai Tasi ne’ebé subar iha My Friend- Santa- Cruz hodi liga ba Rejiaun 3.
-Saudozu Fasilita no apoiu lojístik ba Sr. Alende ne’ebe viajen ba mai Jakarta hodi visita Komandante Em Chefe iha komarka Cipinan.
-Saudozu Orienta no mobiliza Juventude sira iha Suku Mau-ulo hanesan Alek, jorge, Osorio, Ajino, Luis no sira seluk ne’ebe asegura hodi pinta spanduk no lori ba Díli hodi halo demonstrasaun iha momentu visita delegasaun ONU mai iha Timor.
SAUDOZU IHA ERA INDEPENDENSIA
Hafoin Timor Ukun A’an iha prosesu konstrusaun Estadu no nasaun, Saudozu hola parte iha estrutura Konsellu Veteranu Munisipal Ainaro no depois hetan nomesaun liu-husi karta husi Exelensia Sr. Presidente da Repúblika Xanana Gusmão-Palacio das Cinjas Kaikoli Dili hanesan pessoa servisu komisaun Veteranu Ainaro hodi halo servisu iha Dili. Maibé infelismente la bele asume papel ne’e tamba kondisaun saúde. Nune’e, Saudozu rekomenda nia maluk veteranu Fernando Xavier ne’ebé mós hanesan estrutura konsellu hodi substitui nia fatin iha Nivel Nasional.
Saudozu nia kareira politik iha Ukun A’an, Saudozu involve iha partido politik FRETILIN asume kargu politik hanesan koordenador partidu Fretilin munisípiu Ainaro durante períodu rua no (2). No kargu ikus iha kareira politik saudozu nian hanesan Konselleru Partidu Fretilin iha Munisípiu Ainaro to’o Saudozu Husik Iis Ikus iha dadersan madrugada dia 26 Agoustu 2025. Remata.
Biografia Saudozu nian ne’e elabora husi halo gravasaun ho Saudozu no fontes relevantes sira.