Ainaro la’ós de’it Munisipiu ida iha Timor-Leste, ida-ne’e maka uma ba memória sira, esperansa sira, no saudades sira ne’ebé moris iha ema Ainaro ida-idak nia fuan. Ho populasaun besik 8,500, Ainaro bele ladún boot iha termu populasaun nian, maibé nia iha rikeza valór sira, kultura, no sentidu komunidade ne’ebé kle’an.
Ainaro nia beleza naturál maka razaun prinsipál ida tansá maka ema saudades tebes fatin ida-ne’e. Foho sira ne’ebé verde, anin malirin iha foho, no ambiente ne’ebé moos kria atmosfera ida ne’ebé hakmatek no kalma. Ainaro nia natureza hanesan belun ida ne’ebé ba ema Ainaro oan laran-metin, simu ema hotu ne’ebé mai no bolu nafatin sira ne’ebé sai ona saudades atu fila.
Maski ho nia populasaun ne’ebé relativamente ki’ik, ligasaun sosiál sira ne’ebé metin sei iha nafatin. Povu Ainaro koñesidu ba sira nia amizade, simplisidade, no respeitu aas ba valór hamutuk nian. Moris loroloron nian karakteriza ho respeitu ba malu, kooperasaun ba malu, no kuidadu ba malu. Ida-ne’e mak halo Ainaro sente laran-manas no hadomi, liuliu husi sira ne’ebé halo migrasaun dook husi sira-nia knua moris fatin.
Ba ema Ainaro sira ne’ebé hela iha Munisipiu seluk ka Nasaun seluk, saudade ba sira-nia rai-doben dala barak manifesta liuhusi memória infánsia nian, lian natureza nian, tradisaun tradisionál, no família hamutuk. Ainaro hanesan fatin ida ne’ebé forma identidade no hanorin valór moris nian hahu husi idade ki’ik.
Ainaro mós reflete ninia povu nia reziliénsia no pasiénsia. Maski moris simples, Ainaro oan sira mantein nafatin sira nia fiar, kultura, no esperansa ba futuru ne’ebé di’ak liu. Ida-ne’e halo Ainaro la’ós de’it fatin atu hela, maibé sai símbolu identidade no orgullu nian.
Ikus mai, ho populasaun besik 8,500, Ainaro maka uma ida ne’ebé maka moris iha ema Ainaro ida-idak nia fuan. La importa to’o iha ne’ebé ita-boot halo viajen, Ainaro sei sai nafatin fatin ida atu fila fali ba—fatin ida ne’ebé saudades deskansa no memória sira hetan signifikadu.
Aleinde ninia beleza naturál no ligasaun sosiál ne’ebé metin, Ainaro mós riku ho patrimóniu kulturál beiala sira-nian ne’ebé úniku ne’ebé merese atu prezerva no dezenvolve. Kultura Ainaro nia forsa ida mak iha nia regra adat Ukun no bando, ne’ebé hatutan husi jerasaun ba jerasaun nu’udar matadalan ba komunidade nia moris. Valór husi An-hine Paat nor An –Mane paat maka prinsípiu fundamentál ida ne’ebé subliña respeitu ba bei’ala sira, hamutuk, no ekilíbriu entre ema, natureza, no tradisaun.
Ainaro nia estrutura tradisionál iha forma distintivu no la hetan iha rejiaun sira seluk. Uniku ne’e reflete iha uzu kostumeiru, símbolu kulturál, no uza bando nu’udar símbolu onra no lideransa tradisionál. Bando serve la’ós de’it hanesan dekorasaun maibé mós iha signifikadu filozófiku ne’ebé kle’an, reflete responsabilidade, dignidade, no ligasaun ida ba bei’ala sira.
Kultura Ainaro nia uniku ida mos evidensia iha sira nia hatais ho tradisional. Motivu, kór, no forma ida-idak iha nia signifikadu rasik relasiona ho estatutu sosiál, papél kostumeiru, no valór kulturál sira komunidade nian. Uza hatais tradisionál ida-ne’e sempre tuir regulamentu kulturál sira ne’ebé aplikavel, nune’e mantein nia autentisidade no sagradu.
Durante serimónia tradisionál sira, kultura Ainaro hetan moris liu husi hananu tradisionál, ho lian sagradu ho valor dadolin no sergala Hafutar nian, ne’ebé akompaña rituál no selebrasaun hotu-hotu. Knananuk sira-ne’e la’ós de’it divertimentu, maibé mós meiu ida komunikasaun espirituál nian ne’ebé liga komunidade ho sira nia bei’ala sira. Ritmu no lirika sira hato’o mensajen morál sira, istória, no orasaun sira ba moris ne’ebé armonia.
Buat sira-ne’e hotu hetan reforsa hosi utilizasaun instrumentu múzika tradisionál sira, ne’ebé sai parte integrante hosi identidade kulturál Ainaro nian. Instrumentu sira-ne’e kria armonia signifikadu ida no hasa’e atmosfera sagradu hosi atividade tradisionál hotu-hotu.
Hodi hasa’e, prezerva, no promove forma úniku sira-ne’e hosi patrimóniu bei’ala sira-nian, Ainaro la’ós de’it mantein ninia identidade kulturál maibé mós kuda sentidu orgullu nian iha jerasaun foun sira, hodi garante katak valór tradisionál sira moris nafatin no relevante ba futuru.
Istória sira-ne’e hamosu pergunta kle’an ba Ainaro oan: oinsá ita bele prezerva, komprende, no hatutan ba jerasaun foun sira ita-nia patrimóniu bei’ala nian, riku ho valór, regra kostumeiru, no identidade kulturál? Pergunta ida ne’e bolu Ainaro oan tomak atu halo reflesaun, hamutuk, no hala’o papél ativu hodi salvaguarda no prezerva ita-nia identidade kulturál atu nune’e labele lakon iha tempu ka menutu ida nia laran. Bazeia ba valór tradisionál no hamutuk, komunidade Ainaro hein atu hametin pás no estabilidade iha nia rain, no kontribui ba dezenvolvimentu liu hosi ideia inovativu, kreativu, no sustentável ba futuru Ainaro nian.
Artigu ida ne’e hakerek ho konsiensia nudar Ainaro oan, inspira husi Advogado Sr. ‘Jose Alves da Costa Ramos’
hakerek husi “Clementina Fatima da Costa Araújo”




































