Tinan-tinan, povu Ainaro nafatin hasoru realidade moruk ida maka Estrada: projetu auto-estrada ne’ebé promete ona atraza fali, ka sedauk kontinua buat ida. Promesa sira ba dezenvolvimentu infraestrutura nian ne’ebé sai hanesan esperansa boot komunidade Ainaro nian parese hanesan rutina mamuk ida ne’ebé okupadu de’it, iha inísiu tinan ejukusaun orsamentál, maibé hakmatek hela la-hó rezultadu loloos iha fin do ano.
Problema prinsipál la’ós de’it kona-ba aspetu tékniku sira projetu nian, maibé liu-liu kona-ba kompromisu no prioridade sira hosi governu lokál. Dala barak ita rona katak governu okupadu liu diskute kona-ba gastu orsamentu,maibé impaktu ne’e ladún sente iha Ainaro. Munisipiu ne’e konsidera importante ka lae? Ka iha duni problema koordenasaun, transparensia, no preokupasaun ne’ebe la kona realidade moris povu nian iha area ida ne’e?
Estrada sira la’ós de’it beton no alkatraun. maibe’e komunidade sira presija moris ho dejemvolvimentu iha aspeitu ekonomia, sosiedade, no servisu públiku sira. Wainhira asesu ba estrada ladiak, agrikultor sira susar atu faan sira nia produtu, labarik sira susar atu ba eskola, no komunidade sira susar atu asesu ba tratamnetu saúde. Atrazu iha projetu infraestrutura signifika atrazu iha progresu ba komunidade tomak.
Tempu to’o ona ba governu konstituisaun RDTL, atu haree, Ainaro la’ós de’it hanesan númeru ida iha dokumentu orsamentu nian, maibé hanesan rejiaun ida ho direitu hanesan ba dezenvolvimentu. Diskusaun orsamentu tenke akompaña ho asaun reál no fiskalizasaun rigorozu atu nune’e labele remata ho projetu sira ne’ebé paradu.
Se lae, konfiansa públiku sei kontinua lakon. No Ainaro, hanesan iha tinan hirak liubá, sei kontinua de’it sai penonton iha promesa dezenvolvimentu nia leet ne’ebé nunka realiza.
Tinan ruanulu resin ona dezde Timor-Leste hetan independénsia no sai nasaun soberanu ida. Durante dékada rua liubá, governu lokal tantu nasionál no rejionál, kontinua diskute transferénsia ejekusaun orsamentu, planu dezenvolvimentu, no hadi’a infraestrutura sira. Maibé iha realidade, rezultadu husi diskusaun sira-ne’e hotu só bele haree iha kapital. Entretantu, povu ne’ebé hela iha suku remotas hanesan iha Ainaro nafatin moris iha atrazadu nia laran, la asesu ba infraestrutura bázika.
Tinan-tinan, governu anunsia montante boot hosi fundu tranferia públiku sira ne’ebé transfere ba Minsteriu sira. Maibé pergunta maka: osan sira-ne’e hotu, ba ne’ebé? Tanba saida maka estrada sira sei aat hela? Tanba sa mak eskola no fasilidade saúde sei dook husi padraun adekuadu? iha Aldeia sira la presiza teoria barak ka diskursu naruk sira, sira presiza estrada, diak bee hemu ne’ebé moos, no servisu báziku sira ne’ebé bele asesu, la presiza halo viajen durante oras barak.
Kuandu orsamentu uza de’it atu harii sidade no sentru administrativu sira, dezenvolvimentu sai la justu. Nasaun ida ne’e la’os Dili de’it, no povu Timor-Leste la’os de’it sira ne’ebé hela iha sidade.Komunidade iha Aldeia sira maka lian forsa no osan mean satan iha kotuk nasaun nian, iha ne’ebé agrikultór sira, kuda ai-han produtu lokál sira no joven milinial produktivu sira atu esplora idea kreativu sira, maibé atraza tanba inafrasatruktura bazika la to ba iha Aldeia.
Tempu to’o ona ba governu sentrál no lokal sira atu muda sira-nia maneira hanoin. Transferénsia orsamentu tenke iha impaktu loloos to’o iha suku sira. La’ós de’it hanesan númeru sira debate no aprejenta iha surat-tahan, maibé tenki lori povu ne’e sente duni no hein hela mudansa. Independénsia la’ós de’it kona-ba polítika maibé ne’e kona-ba justisa, igualdade, no prezensa estadu nian iha sikun hotu-hotu iha nasaun, inklui iha Ainaro.
L.Ora “Clementina Fatima”
Foto: Kopya Racom Maubisse Mauloko