Lian Orluli — Iha loron 26 fulan-Outubru tinan 2025, Timor-Leste ofisialmente hetan admisaun ba adezaun tomak iha bloku ASEAN, hodi halo nia sai membru ba dala 11 hosi Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian. Serimónia admisaun ne’e hala’o iha Kuala Lumpur, Malázia, nu’udar parte ida husi Simeira ASEAN ba dala 47.
Iha serimónia, Timor-Leste nia bandeira hasa’e hamutuk ho sira hosi Estadu-membru sira seluk, no Primeiru-Ministru Timor-Leste nian, Kay Rala Xanana Gusmão, deklara adezaun ne’e hanesan “inísiu hosi kapítulu foun ida ne’ebé inspiradór” ba nia nasaun.
Xanana afirma: “Ba povu Timor-Leste, ida ne’e la’ós de’it mehi ida ne’ebé realiza ona, maibé afirmasaun ida ne’ebé maka’as ba ita-nia viajen”, Prosesu adezaun ne’e rasik la’o ona iha tinan barak nia laran ,Timor-Leste aplika iha tinan 2011 no hetan aprovasaun “iha prinsípiu” hodi adere ba ASEAN iha tinan 2022.
Ho adezaun tomak, Timor-Leste tama iha enkuadramentu ASEAN ho pilár tolu: Polítiku-Seguransa, Ekonómiku, no Sosiokulturál. Governu Timor-Leste bolu ida ne’e “dalan ba ekonomia ne’ebé forte liu no moris di’ak ba ita-nia povu.”
Selebrasaun Antuziazmu iha Munisípiu Ainaro, ne’ebé lokaliza iha rejiaun sentrál Timor-Leste nian, ambiente festivu ida simu notísia kona-ba adezaun ba ASEAN. Komunidade sira Ainaro nian hatudu sira nia espíritu aas iha maneira sira tuirmai: Hasa’e bandeira nasional Timor-Leste no bandeira ASEAN hamutuk iha Kapitál Ainaro. Eventu ne’e hala’o tuir kulturál lokál sira, dansa tradisionál (Dahur) ho múzika modernu, hala’o nu’udar parte ida hosi espresaun ksolok nian iha marka istória nasionál boot ida-ne’e.
Membru Governu no líder komunitáriu sira hato’o benvindu ho hananu ksolok ba komunidade, hodi subliña katak adezaun ba ASEAN loke oportunidade foun sira ba dezenvolvimentu iha rai laran, konetividade, edukasaun, no ekonomia.
Joven husi postu administrativu Haat,ho entuziazmu, hasai foto hamutuk, hatais kamizola ne’ebé hakerek ho liafuan “ASEAN 11” ka “Tugather we Rise”, no fahe esperansa ba futuru. Implikasaun no esperansa sira ho adezaun ida ne’e, Timor-Leste hein atu hetan asesu boot liu ba merkadu rejional ne’ebé luan liu, ganha investimentu, no kooperasaun iha teknolojia, edukasaun, infraestrutura, no konetividade.
Iha frente polítika, Timor-Leste reafirma ninia kompromisu atu sai membru ASEAN ida ne’ebé konstrutivu, pasífiku, komprometidu ba bloku nia valór sira.Ba Ainaro no rejiaun sira seluk iha Timor-Leste, momentu ida-ne’e bele sai nu’udar pasu ba dezenvolvimentu lokál: kapasitasaun, oportunidade esportasaun ba produtu lokál, formasaun ba forsa traballu, no kreximentu ekonómiku ne’ebé inkluzivu liu. Nota Krítiku sira ho Dezafiu sira, Enkuantu adezaun ida-ne’e lori promesa boot, dezafiu sira sei iha, Timor-Leste nia kapasidade administrativu no institusionál presiza hadi’ak beibeik hodi kontribui ho ativu no kumpre padraun ASEAN nian. Atu aproveita oportunidade ekonómiku presija Postu Administrativu sira hanesan Ainaro atu preparadu hodi jere konektividade, infraestrutura, no rekursu umanu atu nune’e benefísiu sira bele sente luan.
Jornalista: Ekipa Redasaun




































