Lian Orluli,Ainaro, 6–7 Agostu 2026 — Ekipa Avaliasaun husi Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) hala’o segunda avaliasaun kona-ba kondisaun mínimu, dezempeñu, estrutura no kapasidade institusionál iha Autoridade Munisípiu Ainaro. Avaliasaun ne’e nia objetivu atu sukat prontidaun governu lokál atu simu no ezerse autoridade sira ne’ebé sei delega hosi nível nasionál ba nível lokál.
Koordenadór Ekipa Avaliasaun Kondisaun Mínimu Nivel Munisípiu, Policarpo Amilcar BoaVida, hateten katak prosesu avaliasaun hala’o fazeadamente hodi garante katak governu lokál sira iha kapasidade no preparasaun nesesáriu atu ezerse autoridade ne’ebé delega hosi nível nasionál.
“Avaliasaun ba kondisaun mínimu ne’e hala’o fazeadamente hodi garante governu lokál sira preparadu atu ezerse autoridade ne’ebé delega hosi nível nasionál,” hateten Policarpo.
Nia esplika, iha etapa dahuluk, ekipa avaliasaun foka liu ba aspetu administrativu no institusionál. Enkuantu, iha etapa daruak, ekipa foka ba kapasidade téknika, funsionál no operasionál governu lokál nian, liuliu kona-ba prestasaun servisu sira ne’ebé delega hosi nível nasionál.
“Iha etapa dahuluk, ami konsentra iha aspetu administrativu no institusionál. Agora, iha etapa daruak, ami ezamina kapasidade téknika, funsionál no operasionál sira,” nia hateten.
Policarpo hatutan katak servisu 19 ne’ebé delega hosi nível nasionál sai parte importante hosi prosesu avaliasaun, ho objetivu atu determina to’o iha ne’ebé governu lokál ida-idak prontu atu implementa servisu sira tuir autoridade ne’ebé fó ba sira.
Aleinde ne’e, avaliasaun mós konsidera rezultadu hosi auto-avaliasaun ne’ebé hala’o husi governu lokál ida-idak. Rezultadu sira-ne’e sei sai baze ba ekipa avaliasaun atu determina pasu sira tuirmai no identifika apoiu tékniku no operasionál ne’ebé presiza.
“Liuhosi auto-avaliasaun sira-ne’e, ami hakarak observa prontidaun governu lokál nian no identifika nesesidade tékniku no operasionál sira kona-ba desentralizasaun podér lokál,” esplika Policarpo.
Kooperasaun Munisípiu Ainaro konsidera pozitivu
Durante loron dahuluk avaliasaun, prosesu hahú ho aprezentasaun hosi Prezidente Autoridade Munisípiu Ainaro kona-ba estrutura no funsionamentu instituisaun.
Ekipa avaliasaun observa katak ofisiál sira hosi Autoridade Munisípiu Ainaro hatudu kooperasaun no partisipasaun ativu durante prosesu. Sira mós fahe informasaun kona-ba situasaun, kondisaun no dezafiu sira ne’ebé hasoru bainhira hala’o sira-nia knaar iha terrenu.
Jeralmente, prosesu avaliasaun iha loron dahuluk la’o ho di’ak, ho koordenasaun no kolaborasaun entre governu munisípiu no ekipa avaliasaun ne’ebé konsidera pozitivu no konstrutivu.
Policarpo hateten katak prontidaun governu munisípiu ne’e sai aspetu importante iha prosesu avaliasaun, liuliu hodi asegura katak autoridade lokál iha kapasidade adekuadu atu ezerse responsabilidade no presta servisu públiku ba komunidade.
Ainaro afirma prontu ba desentralizasaun
Prezidente Autoridade Munisípiu Ainaro, Manuela Georjina Carmo Bucar Corte-Real, afirma katak segunda avaliasaun ne’e reprezenta pasu importante ida atu sukat prontidaun munisípiu ba implementasaun desentralizasaun podér lokál.
Nia hateten katak komunidade Ainaro iha aspirasaun no prontidaun atu simu desentralizasaun podér lokál.
“Avaliasaun daruak ne’e reprezenta pasu ida hodi sukat prontidaun munisípiu ida-idak nian ba implementasaun desentralizasaun podér lokál,” afirma PAM Manuela.
Maski nune’e, nia rekonhese katak governu lokál sei hasoru falta no fraqueza oioin ne’ebé presiza rezolve. Maibé, fraqueza sira-ne’e la’ós de’it obstákulu, maibé mós oportunidade atu hadi’a no hasa’e dezempeñu governu lokál.
“Fraqueza sira-ne’e labele haree de’it hanesan obstákulu, maibé hanesan oportunidade ba hadi’a no atu hasa’e dezempeñu governu nian,” nia dehan.
Tuir nia, Autoridade Munisípiu Ainaro sei konvoka enkontru atu diskute rezultadu avaliasaun no adopta abordagem foun hodi identifika forsa no fraqueza sira ne’ebé eziste.
“Ami nia objetivu maka atu mantein no hametin ami nia forsa sira ne’ebé eziste, enkuantu rezolve fraqueza sira ne’ebé ami hasoru nafatin,” hateten Manuela.
Nia espera katak prosesu avaliasaun ne’e bele sai fundasaun ba governu lokál atu hala’o melloria kontínua, liuhosi hametin prontidaun institusionál, rekursu umanu no prestasaun servisu públiku.
Rezultadu sei sai baze ba desentralizasaun
Avaliasaun kondisaun mínimu ne’e la limita de’it ba Munisípiu Ainaro, maibé sei hala’o iha munisípiu hotu-hotu. Rezultadu hosi avaliasaun iha munisípiu ida-idak sei submete ba nível nasionál atu halo revizaun no diskusaun koletiva.
Prosesu ne’e sei ajuda governu atu hetan imajen ne’ebé klaru kona-ba kondisaun, kapasidade no prontidaun governu lokál sira, inklui identifikasaun nesesidade téknika no operasionál sira.
Iha ikus, rezultadu avaliasaun sei sai nu’udar baze importante ba governu atu determina medida sira tuirmai hodi hametin kapasidade no preparasaun governu lokál ba implementasaun desentralizasaun podér lokál.
Jornalista: Felisia/ Elfiana
Editor: Clementina Fatima





































