• Advertise
  • Careers
Wednesday, June 18, 2025
No Result
View All Result
Lian Orluli
Munispiu: Ainaro
Populasaun: 72,989 (Sensus 2022)
Total Area: 869.8 km2
  • Home
  • Politika
    Tome: Governu Foun Tenke Ukun ho Fuan

    Tome: Governu Foun Tenke Ukun ho Fuan

    Lideransa TROIKA Lere Anan Timur,  Husu Jerasaun Foun  Buka Hatene FRETILIN Nia Istória

    Shobari fo posse ba membru estrutura APMT hodi kompete iha ELPAR tinan 2023

    Shobari fo posse ba membru estrutura APMT hodi kompete iha ELPAR tinan 2023

    MHF Hala’o Primeiru Komferensia no Deklara Afilia ba FRETILIN

    MHF Hala’o Primeiru Komferensia no Deklara Afilia ba FRETILIN

    Trending Tags

    • Sosial
    • Ainaro
    • FHKA
    • ADN
  • Ekonomia
    CLN Hasoru Autoridde Ainaro Hodi Halo Intervensaun Merkadu Folin Baratu

    CLN Hasoru Autoridde Ainaro Hodi Halo Intervensaun Merkadu Folin Baratu

    SECOOP Fasilita Formasaun ba Grupo VSLA Hadi Hari’i Koperativa

    SECOOP Fasilita Formasaun ba Grupo VSLA Hadi Hari’i Koperativa

    Vicky hakarak kontribui kombate lixu iha Timor-Leste

    Vicky hakarak kontribui kombate lixu iha Timor-Leste

    Folin Fós kontinua Sae iha Ainaro

    Folin Fós kontinua Sae iha Ainaro

  • Justisa
    Autoridade Ainaro Sai Arguidu Ba Kazu Sobu Lutu Iha Rai Estadu Biskem

    Autoridade Ainaro Sai Arguidu Ba Kazu Sobu Lutu Iha Rai Estadu Biskem

    Atendimentu Servisu Notariadu Ainaro Menus Rekurus Úmanu Maibé Atendimentu lao Normal

    Atendimentu Servisu Notariadu Ainaro Menus Rekurus Úmanu Maibé Atendimentu lao Normal

    Idozos Sira La Hetan Pagamentu Problema Bi, Adm Fo Kulpa Ba Bctl

    Idozos Sira La Hetan Pagamentu Problema Bi, Adm Fo Kulpa Ba Bctl

    La Iha Bi Difikulta Idozu Nain Rua La Hetan Subsidiu Terseira Idade

    La Iha Bi Difikulta Idozu Nain Rua La Hetan Subsidiu Terseira Idade

  • Desportu
    Klubu Asu-Fuik Sai Vensedor iha Kopa AF-RAMA Sub 23 Iha Ainaro

    Klubu Asu-Fuik Sai Vensedor iha Kopa AF-RAMA Sub 23 Iha Ainaro

    Autoridade PAH Abertura Jogu Komunitáriu Futsal no Futtebool ba estudante EBC Aimerleu-Hato-udo

    Autoridade PAH Abertura Jogu Komunitáriu Futsal no Futtebool ba estudante EBC Aimerleu-Hato-udo

    FFTL- Promove Formasaun Arbitrajen ba Reprejentante Clubu iha Ainaro

    FFTL- Promove Formasaun Arbitrajen ba Reprejentante Clubu iha Ainaro

    Jogador Juvinil 170 Hatudu Progresu Diak iha Nivel Akademiku

    Jogador Juvinil 170 Hatudu Progresu Diak iha Nivel Akademiku

  • Istoria & Kultura
    Sarani Katòlika Selebra Loron Ejistensia Nossa Senho de Fátima Ramelau ba dala 26

    peregrinu Husu  Ministériu relevante tau atensaun ba sitíus Relisioju Ramelau

    Vice Ministra MSSI Vizita Grupo Hadomi kultura iha Munisipio Ainaro

    Vice Ministra MSSI Vizita Grupo Hadomi kultura iha Munisipio Ainaro

    soru tais husi grupu feto haburas kultura

    Presija kapasita soru nain hodi bele hasae kuantidade produsaun TAIS

    Patremonia Kultura Importante Atu Preserva

     Patremonia Kultura  Importante Atu Preserva

  • Sosial
    OJE 2026  Ainaro Propoin  Miliaun 23591,239.96 Ba Kategoria Lima

    OJE 2026  Ainaro Propoin  Miliaun 23591,239.96 Ba Kategoria Lima

    PAM Realiza Diskusaun Planu Ezkusaun Orsamentu 2024 ho DSM

    PAM Ainaro “Dezenvolvimentu Munisipál, Pilar Haat Maka Inportante” Komunidade Tenke Kopera

    Imprime Eleitoral Biometriku Tarde Tanba Stock Material iha STAE Nasionál Menus

    Laiha Blanku Orijinál STAE-A La Prodúz Eleitoral Ho Biometriku

    Programa PNDS Tinan 2025 ba Suku 21 ho Orsamentu $ 629,224.00

    Programa PNDS Tinan 2025 ba Suku 21 ho Orsamentu $ 629,224.00

  • Lian Feto
    Matebian Joanina Da Luz

    BIOGRAFIA  JOANINA DA LUZ

    PR-RDTL Apoiu Ai-Han ba Inan Faluk Kbiit Laek 172 Iha Ainaro

    PR-RDTL Apoiu Ai-Han ba Inan Faluk Kbiit Laek 172 Iha Ainaro

    Gabriela Enkoraza Feto Maluk Labele Lakon Esperansa Hodi Kompete ho Mane Sira

    Gabriela Enkoraza Feto Maluk Labele Lakon Esperansa Hodi Kompete ho Mane Sira

    Lyza Harí Rasik Kafé Taria Ho Modelu Klasiku Eropa

    Lyza Harí Rasik Kafé Taria Ho Modelu Klasiku Eropa

  • Kulinaria
    Joana : produj kafe Mistura Ai-lia

    Juana : produj kafe Mistura Ai-lia

  • Munisipiu Ainaro
    • Postu Ainaro
    • Postu Hato-Udo
    • Postu Hatubuilico
  • Home
  • Politika
    Tome: Governu Foun Tenke Ukun ho Fuan

    Tome: Governu Foun Tenke Ukun ho Fuan

    Lideransa TROIKA Lere Anan Timur,  Husu Jerasaun Foun  Buka Hatene FRETILIN Nia Istória

    Shobari fo posse ba membru estrutura APMT hodi kompete iha ELPAR tinan 2023

    Shobari fo posse ba membru estrutura APMT hodi kompete iha ELPAR tinan 2023

    MHF Hala’o Primeiru Komferensia no Deklara Afilia ba FRETILIN

    MHF Hala’o Primeiru Komferensia no Deklara Afilia ba FRETILIN

    Trending Tags

    • Sosial
    • Ainaro
    • FHKA
    • ADN
  • Ekonomia
    CLN Hasoru Autoridde Ainaro Hodi Halo Intervensaun Merkadu Folin Baratu

    CLN Hasoru Autoridde Ainaro Hodi Halo Intervensaun Merkadu Folin Baratu

    SECOOP Fasilita Formasaun ba Grupo VSLA Hadi Hari’i Koperativa

    SECOOP Fasilita Formasaun ba Grupo VSLA Hadi Hari’i Koperativa

    Vicky hakarak kontribui kombate lixu iha Timor-Leste

    Vicky hakarak kontribui kombate lixu iha Timor-Leste

    Folin Fós kontinua Sae iha Ainaro

    Folin Fós kontinua Sae iha Ainaro

  • Justisa
    Autoridade Ainaro Sai Arguidu Ba Kazu Sobu Lutu Iha Rai Estadu Biskem

    Autoridade Ainaro Sai Arguidu Ba Kazu Sobu Lutu Iha Rai Estadu Biskem

    Atendimentu Servisu Notariadu Ainaro Menus Rekurus Úmanu Maibé Atendimentu lao Normal

    Atendimentu Servisu Notariadu Ainaro Menus Rekurus Úmanu Maibé Atendimentu lao Normal

    Idozos Sira La Hetan Pagamentu Problema Bi, Adm Fo Kulpa Ba Bctl

    Idozos Sira La Hetan Pagamentu Problema Bi, Adm Fo Kulpa Ba Bctl

    La Iha Bi Difikulta Idozu Nain Rua La Hetan Subsidiu Terseira Idade

    La Iha Bi Difikulta Idozu Nain Rua La Hetan Subsidiu Terseira Idade

  • Desportu
    Klubu Asu-Fuik Sai Vensedor iha Kopa AF-RAMA Sub 23 Iha Ainaro

    Klubu Asu-Fuik Sai Vensedor iha Kopa AF-RAMA Sub 23 Iha Ainaro

    Autoridade PAH Abertura Jogu Komunitáriu Futsal no Futtebool ba estudante EBC Aimerleu-Hato-udo

    Autoridade PAH Abertura Jogu Komunitáriu Futsal no Futtebool ba estudante EBC Aimerleu-Hato-udo

    FFTL- Promove Formasaun Arbitrajen ba Reprejentante Clubu iha Ainaro

    FFTL- Promove Formasaun Arbitrajen ba Reprejentante Clubu iha Ainaro

    Jogador Juvinil 170 Hatudu Progresu Diak iha Nivel Akademiku

    Jogador Juvinil 170 Hatudu Progresu Diak iha Nivel Akademiku

  • Istoria & Kultura
    Sarani Katòlika Selebra Loron Ejistensia Nossa Senho de Fátima Ramelau ba dala 26

    peregrinu Husu  Ministériu relevante tau atensaun ba sitíus Relisioju Ramelau

    Vice Ministra MSSI Vizita Grupo Hadomi kultura iha Munisipio Ainaro

    Vice Ministra MSSI Vizita Grupo Hadomi kultura iha Munisipio Ainaro

    soru tais husi grupu feto haburas kultura

    Presija kapasita soru nain hodi bele hasae kuantidade produsaun TAIS

    Patremonia Kultura Importante Atu Preserva

     Patremonia Kultura  Importante Atu Preserva

  • Sosial
    OJE 2026  Ainaro Propoin  Miliaun 23591,239.96 Ba Kategoria Lima

    OJE 2026  Ainaro Propoin  Miliaun 23591,239.96 Ba Kategoria Lima

    PAM Realiza Diskusaun Planu Ezkusaun Orsamentu 2024 ho DSM

    PAM Ainaro “Dezenvolvimentu Munisipál, Pilar Haat Maka Inportante” Komunidade Tenke Kopera

    Imprime Eleitoral Biometriku Tarde Tanba Stock Material iha STAE Nasionál Menus

    Laiha Blanku Orijinál STAE-A La Prodúz Eleitoral Ho Biometriku

    Programa PNDS Tinan 2025 ba Suku 21 ho Orsamentu $ 629,224.00

    Programa PNDS Tinan 2025 ba Suku 21 ho Orsamentu $ 629,224.00

  • Lian Feto
    Matebian Joanina Da Luz

    BIOGRAFIA  JOANINA DA LUZ

    PR-RDTL Apoiu Ai-Han ba Inan Faluk Kbiit Laek 172 Iha Ainaro

    PR-RDTL Apoiu Ai-Han ba Inan Faluk Kbiit Laek 172 Iha Ainaro

    Gabriela Enkoraza Feto Maluk Labele Lakon Esperansa Hodi Kompete ho Mane Sira

    Gabriela Enkoraza Feto Maluk Labele Lakon Esperansa Hodi Kompete ho Mane Sira

    Lyza Harí Rasik Kafé Taria Ho Modelu Klasiku Eropa

    Lyza Harí Rasik Kafé Taria Ho Modelu Klasiku Eropa

  • Kulinaria
    Joana : produj kafe Mistura Ai-lia

    Juana : produj kafe Mistura Ai-lia

  • Munisipiu Ainaro
    • Postu Ainaro
    • Postu Hato-Udo
    • Postu Hatubuilico
No Result
View All Result
Lian Orluli
No Result
View All Result
Home Eskluzivu

CNE Sedauk Halao Atividade Edukasaun Cívika Tamba Orsamentu Ladauk Iha

by Clementina Fátima
25/10/2022
in Eskluzivu, Munisipio Ainaro
0
CNE Sedauk Halao Atividade Edukasaun Cívika Tamba Orsamentu Ladauk Iha

Komisaun Nasional Eleisaun (CNE), Alcino de Araújo Barris

130
SHARES
188
VIEWS
Fahe iha FacebookFahe iha Twitter

Ainaro Lian Orluli—Komisaun Nasional Eleisaun (CNE), Alcino de Araújo Barris, Kurata(19/10/2022) ne’e intervista eskluzivo ho média online Orluli news kona-bá preparasaun CNE nian hodi hasoru eleisaun Parlamentar tinan 2023, ne’ebé sedauk iha atividade ruma

Tuir mia maluk sira le’e deit informasaun kompletu dada lia entre jornalista Orluli News Ainaro ho komisáriu CNE Alcino Barris.  husu no hatan:

Komisaun Nasional Eleisaun (CNE), Alcino de Araújo Barris

1. komissario, tuir kultura demokrasia ne’ebé hatur iha Konstituisaun-RDTL, eleisaun seirealiza iha tinan 5-5. Nasaun Timor Leste la  kleur tan sei realiza eleisaun Parlamentar. Oinsa preparasaun CNE nian hodi hasoru eleisaun Parlamentar ne’ebe sei akontese iha tinan 2023 mai. Tanba, maske oras ne’e ita iha ona meados Outubro, ladauk senti aktividades ruma hosi CNE.

R– Loos, iha konstituisaun hatur momos mandatu Orgaun Soberania 2. Parlamento no Governo sei hotu sira nia mandato iha inisiu tinan 2023. Maibe ba preparasaun CNE hodi hasoru eleisaun 2023, bain bain hela, tanba Lapsu eh frakeza CNE nian la antisipa Orsamentu ho diak hodi hala’o preparasaun antes,  lolos ne’e oras ne’e CNE hala’o ona Edukasaun cívika nudár knár importante CNE nian, maibe orsamentu la iha, entaun parado.

2. Sé karik iha sidadaun ida mak la ezerse nia votus iha eleisaun parlamentar ne’e konsekuensia saida mak sidadaun ne’e hasoru, karik iha penalidade ruma?

R– Iha Timor Leste ita opta “Vota por Konsiensia” signifika haktuir ba ida-idak nia konsiensia (kesadaran) laos obrigatóriu, la iha penalidade se la vota. Eseptu Registuhodi hetan Kartaun Eleitoral ne’e obrigatoriu hatúr kadas konstituisaun RDTL (65.2) Tanba la’os Vota obrigatóriu ne’e, mak CNE exige Edukasaun Cívika hodi hasae konsiensia no motivasaun sidadaun  sira hodi partisipa voluntáriamente iha votasaun.

3. komissario bele explika, sidadaun Timor Leste ida oinsa mak bele tuir eleisaun parlamentar?

R- Primeiru nia tenke ema identifikadu nudár Timor Oan. Segundo, nia tenke iha idade  17anos, maibe 16 anos bele ba registo ona hodi hetan Kartaun Eleitoral, wainhira too loron votasaun koenside ho 17 anos, nia iha ona direitu ba Vota. Nia tenke vota iha fatin ne’ebé nia resensia ba. STAE sei públika eleitor sira ninia naran no taka sai iha Sede Suku ne’ebé nia resensia ba antes tuir votasaun iha eleisaun.

4. Komissario bele explika kona ba fatin votasaun sira, iha Timor laran. Sera que manten ho fatin votasaun anterior ka iha tan instalasaun fatin foun ba fatin votasaun sira?

R– Iha tan aumentu Centru no Estasaun de Votu hodi fasilita votasaun. iha Munisipio Ainaro tuir programa sei aumenta tan Sentru no Estasaun 20. Elisaun Presidencial liuba, ho deit 1000, no Estasaun 1500 maibé ba eleisaun sei aumenta tan liu-liu sei instaa iha munisipiu tomak.

5. Oinsa Preparasaun CNE ba nia sidadaun sira ne’ebé iha deaspora?

R- Problema ba CNE mak Orsamentu la preve ba tinan ida ne’e tanba frakeza CNE nian la antisipa preve osan ho didiak iha tina ida ne’e, situasaun hanesan ne’e primeiravez akontese ba kotuk liu-liu iha eleisaun 2017 no 2018 eleisaun antisipada. Iha otasa nebá alem de CNE ho STAE ba halo ABD aumesmu tempu hala’o edukasaun Civika nomeadamente iha Australia, (sydney, Melborne no Darwin), korea do sul,Irlandia, Inglaterra, no Portugal, em resposta ba esforsu CNE nian iha otas ne’eba tebes, ate sira Timor oan iha deasperu husu TU KONTINU divilga informasaun hanesan iha oportunidade hirak tuir mai hodi sira hatene no akompanha polítika iha rai laran. Tuir sira laos exige deit sira nia obrigasau maibe’e direitu hetan asesu no hatene polítika iha rai  laran. Tuir sira, laos exige iha sira nia obrigasaun maibe’e direitu hetan asesu no hatene polítika iha sira nia rai laran.

6. Nasaun n’ebé deit maka CNE identifika atu instala fatin Votasaun?

R- Nasaun hirak hau temi iha leten iha ona serteza, talvez sei iha aumenta tan maka indonezia hanesan iha Bali, Jawa, no Jakarta.

7.  Oinsa ho benefisio ne’ebe sei hetan husi eleitores sira bainhira sira tuir Atividades esdukasaun sivika ? Desafio  saida mak CNE infrenta durante organiza Atividade Edukasaun Civika?

R- Benefisio hosi Edukasaun Civika ne bot tebes. Waihira Eleitores sira atu hatene didiak niaobrigasaun nudár sidadaun ida, no direitu de votu. Se o la vota nudár sidadun ida, la ihaforsa atu reklama no kontesta iha loron ikus. Votu ne’ebé  eleitores atribui eh fó, klaru keexige ninia resultadu halo tuir komprimisu hirak promote iha kampanha eleitoral.Resultadu mak saida? durante prosesu eleisaun, konkorente sira halo promesas atu hadia no garente progresif desenvolvimentu iha tinan 5, 5. Karik sira mak representa povu ihaUma Fukun Parlamentu Nasional no kaer Governu, hodi ukun tinan 5 nia laran wainhirakulia ba eleisaun parlamentar. Tanba nune’e eleitores sira liu hosi CNE, esklarese saisistema electoral ne’e oinsa, oinsa mak registu sai nudar partidu polítiku, oinsa mak avansaho Lista (bandeira) rasik eh ho koligasaun, oinsa liu bardade  hetan kadeira no formagovernu, oinsa mak govemu garante programa no orsamentu bele passa iha votasaunparlamentar ho maioria vota a favor; oinsa mak orsamentu la passa tanba la hetan maioria,no sujeita ba eleisaun antisipada tuir sekuensias iha Konstituisaun RDTL, Leis no normasregularizadora sira em vigor. Wainhira eleitores sira hatene barak konaba estrutura doestadu, dinamiku politiku, sistema de governasaun, no kualidade de governasaun, mak partidospolitikus sira nudar konkorente tenke hakas an hodi hadia sira nia organizasaun,hasae sira na kapasidade, hatur sira nia Visaun-Misaun lolos, programas adekuadu.wainhira sira hetan fiar representa povu no kaer governu iha tinan lima nia laran hodigarante desenvolmentu ba povu nia moris no Estadu Timor Leste. Tanba nune, povu nini aotu importante tebes hodi atribui poder politiku ba makaer ukun sira. Ba Partidus politikussira, vota laos obrigatoriu, maibe wainhira hetan atribusaun de konfiansa, tenke makaerukun sira tenke konkretiza konfiansa ne’ebé povu deposita ba. Iha demkokrasi ne’ebé konsagra iha KRDTL, respeita liberdade sidadun hodi harií no organiza An ihapartidu Polítiku, ne’ebé iha entre partidus Politikus sira laos LAOS ONA INIMIGO (MUSUH) maibé ADVERSARIO (LAWAN), siginifika partidu Politiku sira mesak ita nian hotu, misaun, programa hodi kaer podr polítiku iha deit tinan 5 nia laran. Era 2023 ba oin, Era ne’ebé kompetetivu tebes ba aspeitu oin-oin iha moris estdau Timor Leste, tanba nune’e tenki tenki prepara organizaan hodi makaer ukun. Sistema politiku Adoptadu estdau Timor, nakloke ba EleisaunANtisipada wainhira maker ukun lao kadiok- ladiak ..MONU. ukun Laos hetan deit responsabilidade iha sustentabiludade de kualidade hodi halao lolos dezemvolivimentu tuir povu no nasaun nia hakarak.

Enkuantu hatan ba desafius CNE hasoru durante edukasaun cívika, maka tempu ba dejeminisaun materia ne’e limitadu iha loron ida deit hasoru malu ho sufisiente konklui, no kapasidade eleitores barak tebes la sufisiente absove materia ho diak. Prsiza tempu barak liu tanho bebeik hodi dejamina iha fatin hotu-hotu, no rekursu finansimentu tenki desponibiliza no CNE tengki iha kapsidade hodi fo inportansia ba ida ne’e, tanba knar Prisipal CNE tenki iha kapasidade hodi fo inportansia ba ida ne’e, tanba kanr prinsipal CNE nian ida mos mak ne’e.  

8. Saida mak CNE halo hodi garante partesipasaun feto iha polítika? obstaklu saída mak feto hasoru wainhira partesipa iha polítika?

R– Atu motiva partisipasaun FETO iha vida polítika, CNE kaer ba Konstituisaun RDTL no leisira nebe garante envolvimentu feto ninia partisipasaun nudár pilar ida inportante iha vidapolítika iha 2018 antes eleisaun antisipada, hau nudár Presidente CNE iha otas neba, konsegueorganiza formasaun no deseminasaun materia politika no aktus eleitorais ba OrganizasaunMulheres Timorenses kuase timor laran tomak, ho objetivu ida deit, motiva, hasae konsiensia noexige partisipasaun sira nian iha vida polítika La bele haluha, exemplo prátiku ida, inskrisaunpartidos poliítikus sira ba konkorensia eleisaun parlamentar, lista kandidatura tenke konsta fetosira nia naran tha grupa de 3 em 3 tenke iha feto nu minimu ema ida

9. Komissario bele explika kona ba oinsa ema difisiensia sira bele exerse sira nia direitovotu tha eleisaun parlamentar 2023 mai? Saida mak CNE halo atu bele garante difisiensia sira labele lakon direito votu iha eleisaun parlamentar 2023?

R- CNE uluk kedan defende ema difisiente fisiku sira oinsa ezerse sira nia votu. Sira difisientestisiku ne ema nebe iha nion no iha rasesino nudar ema normal, maske fisikamente difisienteSira nebe difisiente matan, lolos iha eleisaun presidensial sira nain mak vota mesak, maibe tanbadeit sira seidauk hetan formasaun nebe ho diak, entaun sira rasik husu atu adia. TuirKoordenador Difisiente Matan iha Dili, hateten, nu minimu sira tenke hetan formasaun intensivadurante fulan 6 (nen) hodi ezerse mesak sira nia votu, hanesan ne iha eleisaun parlamenter 2023sira bele vota mesak ona, STAE – CNE prepara dadauk Boletin hanaran BRAILE hodi sira bele vota mesak

10.  Tuir Sr.Komissario nia hare Partidos Politico hira mak bele iha kondisaun atu konkore iha eleisaun Parlamentar 2023? Karik iha Partidos Politico foun numa hetan ona kondisaun husi Tribunal Rekursu atu konkore mos iha eleisaun Parlamentar 2023?

R- Tuir lei 9/ 2017 kona ba eleisaun paralmentar, no lei nu. 2/2017 konaba partidu Polítikus sira hateten momos katak, partidu polítiku ne’ebé tuir kada peridu eleisaun, sei tuir nafatin eleisaun hirak iha periudu tuir mai. Eseptu la tuir eleisaun regular dala 1 (ida) deit, sei eksklui (hasai) ona hosi konkorensia iha eleisaun tuir mai. Iha 2017 iha partidu hamotuk 18 mak partisipa. Iha 2018 eleisaun antisipada iha deit partido 8 ne’ebé  kompostu hosi koligasaun 2 (tolu tolu) no ho bandeira besak 2. Tuir informasaun katak sei tha tan kandidatu partidu balun mak oras ne’e hala’o hela inskrisaun iha Ministeriu Justisa. Numeru ne’e  sei aumenta iha eleisaun parlamentar 2023

11. Tuir Sr. komissario bain-bain public rona, Partidos Politico sira avansa ho bandeira mesak no balun ho koligasaun Explika tok prosesu ida ne’e? Sa vantage mak hetan busi koligasaun tanto avansa ho bandiera mesak? CNE rejista ona desafios ba Partidos Politico sira ne’ebe halo koligasaun Pre-Eleisaun?

R – Ora bem, koligasaun entre partidos polítikus hirak iha oin 2. Ida. Koligasaun Pre-Eleisaunida hetan kadeira (hakat liu bareira, forma governu karik iha maioria) no ida seluk, aposeleisaun buka maoria hodi forma governu entre Bankadas Partidu Polítikus sira iha Parlamentuasional Ne’e mak vantagem koligasaun. Maibe desvantagem boot tebes ba koligasaun Pre-eleisaun tuir esplikasaun hanesan tuir mai.

1. Hahu 2017 no eleisaun antisipada 2018, koligasaun partidariu naksobu fila kotuk ba maluiha 2017, koligasaun BUP ne’ebé lideradu hosi senhor Falecidu Camilo, apos eleisaun han-malu, naksobu no fila kotuk ba malu, tanba fahe orsamentu subsidi ba Kampanha Eleitoral kada Votu ekivale 4 dólares Amerikano 3. Iha 2018

a. AMP (Aliansa Maioria Parlamentar) kompostu hosi CNRT, PLP no Khunto, naksobu rahun tanba Orsamentu la passa iha Parlamento Nasional ida lao buka nia dalan mesak

b. FDD (Frente Desenvolvimento Demokratiku) kompostu hosi Frenti Mudansa, PUDD, UDT, PDN naksobu rahun tanba fahe osan Subvensaun Publika la hanesan. Kadeira 3 deit partidu ida ne’ebé mak merese tur iha parlamentu.

c. Siuasaun seluk ba koligasaun 2 temi iha leten, sese sese loos mak bele troka, wainhira deputadu ida resignaan no mate ou hetan inpedementu. Konfuzaun bot.

Tuir hau nia pontu de vista pessoal, hau rekomenda diak hiu ba eleisaun Parlamentar 2023, hau akonselha kada partidu politiku LAO MESMESAK ho ninia bandeira rasik hodi la repete situasaun hanesan iha kotuk ba. ESEPTU koligasaun apos eleisaun fasıl ba kada Bankada hodi forma governu ou oposisau.

12. Iha ka lae regulamentu espesifiku hodi regula krimi iha eleisaun no tipu krime saida deit?

R– Krime eleitoral regulariza iha Kodigo Penal hahuo hosi artigo 229 to artigo 242 ho tipo de krime   oin oin, ninia moldura penal entre multa to tama kadeia.

13. Kada eleisaun iha orgaun rua (CNE no STAE) mak halo atendemento ba eleisaun. Oinsa funsaun orgaun eleitor rua ne’e?.

R- CNE ne’e Orgaun ida ne’ebé mai kedan hosi konstituisaun RDTL Orgaun ida ne’e independente, goza ninia autonomia administrasaun no finansas rasik. Iha Comissariu nain 7. Ida representa Tribunal. Ida representa Ministeriu Publiku, Ida Representa Presidensia da Republika, Ida representa Governu, 3 representa Parlamentu Nasional Comissariu sira hetan tomada de posse iha Parlamentu Nasional ba mandatu tinan 5 no sei bele renova mandatu  dala ida deit. Comissariu sira funsiona iha plenaria, no plenaria mak desizaun as liu Durante CNE ninia knar hetan apoiu hosi Sekretariadu Administrasaun Funsionariu Publiku ho agensia sentral iha Dili no Munisipiu sira hotu Orgaun ne ninia knar tau matan aktus eleitoral, fiskaliza prosesu eleitoral no promove partisipasaun eleitoral.

Ao passu ke STAE. Diresaun Geral iha subordiona iha Minsteriu Estatal ninia okos Orgaun ne mak nudar Meritu (ahli) Gestor iha Administrasaun no Logistika ba aktu eleitoral. Ne mak diferensa entre knar no papel Orgaun 2 nian.

14.  Maneira oinsa mak CNE antesipa atu ema hotu bele respeita no simu rezultado eleisaun?

R-CNE tenke garante duni katak prosesu eleitoral tenke lao-(fear ka adil), verasidade no nakloke ba ema hotu tenke iha asesu no hatene atu resultadu eleitoral hetan satisfasaun no simu ninia resultadu. Ida ne’e papel CNE nian.

15. Lia menon ba eleitores sira

R- 1.  Husu partidos politiku sira atu organiza an didiak hodi konkore iha eleisau Parlamentar 2023.       2.  Husu Parlamentu Nasional atu reve lei eleisaun pariamentar,no lei partidos politikus ho Atendensia        3. ba eleitores sira tenke buka hatene liután konaba prosesu eleitoral, tanba IMI NIAVOTU vale ba tinan 5. Konhese liutan partidu politiku sira, sei la vota sala. Mai itaprepara ba vota iha eleisaun Parlamentra 2023. O nia votu, hau nia votu determinaNasaun Ninia Destinu. Vota sala hein tinan 5.

                            Obrigadu e Adeus.

Editor : orluli news

Clementina Fátima

Clementina Fátima

Jornalista no Editor Lian Orluli News.

Next Post
Janeiru- Setembru BTL.EP Ainaro Hatama reseitas  dolar $ 10.390.00 ba kofre Estado

Janeiru- Setembru BTL.EP Ainaro Hatama reseitas dolar $ 10.390.00 ba kofre Estado

Radio Orluli

Your browser does not support the audio element.
Fans na'in: mak rona hela
Loading ...
Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Stream Proxy
  • Implementasaun Projetu PNDS Iha Faze Aprovizionamentu

    Implementasaun Projetu PNDS Iha Faze Aprovizionamentu

    37 shares
    Share 15 Tweet 9
  • PARTISIPA Sorumotu Ho AMA Futuro Nafatin Fo Apoiu Iha Politika Governo Relasiona Ho Prestasaun Servisu Públiku

    34 shares
    Share 14 Tweet 9
  • Programa PNDS Tinan 2025 ba Suku 21 ho Orsamentu $ 629,224.00

    30 shares
    Share 12 Tweet 8
  • SEFOPE Distribui Sertifikadu ba Formandu 210 Iha Ainaro

    51 shares
    Share 20 Tweet 13
  • PAM Ainaro “Dezenvolvimentu Munisipál, Pilar Haat Maka Inportante” Komunidade Tenke Kopera

    19 shares
    Share 8 Tweet 5

Tuir Ami iha Facebook

Lian Orluli

Lian Orluli

Ainaro, Timor-Leste
Email: [email protected]
Tlf: +670 75406661 /78342475

Lian Orluli News

  • Agrikultura (15)
  • Ai-knanoik (1)
  • Desportu (9)
  • Edukasaun (43)
  • Ekonomia (13)
  • Eskluzivu (2)
  • Imfrastuktura (3)
  • Infrastrutura (39)
  • Istoria & Kultura (6)
  • Jeneru (1)
  • Justisa (6)
  • Kulinaria (1)
  • Lian Feto (74)
  • MSSI-Ainaro (6)
  • Munisipio (52)
  • Munisipio Ainaro (351)
  • Nasional (19)
  • Notisia Atual (34)
  • Notisia Komersial (2)
  • Opiniaun publiku (9)
  • Poeta (2)
  • poeta : Mario-maulore (3)
  • Politika (6)
  • Saude (36)
  • Seguransa (69)
  • Sosial (151)

Popular Tags

Adminstrsaun Munisipio Ainaro Tinan 2021 Aloka Osan Ho Montante $ 3 (1) Adm kulpa ba BCTL (1) ADN (1) ai horis estragus (1) Ainaro (6) Ainaro Vila (3) Armindo Maia (1) FAO (1) FFDTL (1) FHKA (1) Fundasaun NAFOFILA (1) Idoau Na'in rua La hetan Subsidiu (1) La hetan Pagamentu (1) Laiha BI (1) Loron FALINTIL (1) Ministru Edukasaun Armindo Maia (1) MOP Ainaro (1) MSS Ainaro (1) NGO Plan (2) PNTL (1) PN  Fiskaliza Iha Ainaro (1) Problema BI (1) Seguransa (1) Seguransa Alimentar (1) Sosial (1) Suku Kassa (1) Suku Soro (1) Suro Kraik (1) Terseita Idade (1) URNAS (1) Veterano Cup (1) Vice MAE (1)
  • Advertise
  • Careers

© 2022 Lian Orluli. Hosted by Kalohan.NET

No Result
View All Result
  • Politika
  • Kulinaria
  • Ekonomia
  • Justisa
  • Nasional
  • Istoria & Kultura
  • Sosial
  • Desportu

© 2022 Lian Orluli. Hosted by Kalohan.NET

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In