Loron 08 mak loron ida nebe mak mundo tomak konsidera no selebrasaun loron mundial ba Feto sira. Tuir Istori iha loron-8 fulan Marsu tinan-1857 trabalhadora sira nebe servisu iha fabrika tekstil iha New York, Amerika Serikat halo aksaun pasifika (demostrasaun) hodi hasoru ema ne’ebé mak nain ba instrumentu produsaun hodi eziji sira-nia direitu ba Salariu, direitu ba oras servisu no direitu ba voto. Ideia kona-ba selebrasaun loron mundial feto ne’e husi revolusionaria ida ho naran Clara Zektin, ativista ida ne’ebé luta ba direitu feto nian. Wainhira nia halo konferénsia internasional ida tinan-1910 iha koferénsia refere partisipa husi feto atus ida resin husi nasaun sanulu resin hitu (17). Husi ne’e mak ema ofisaliza katak iha loron-8 fulan marsu ema konsidera nu’udar loron mundial ba feto (international women day).
Ita hare fila-fali kontextu timor nian iha pasadu kontribuisaun feto Timor oan sira wainhira indonezia mai invade Timor-Leste durante 24 anos, Mosu pensamentu balu husi lider kona ba emansipsaun feto nian iha testu Nicolau dos Reis Lobato no poezia Fransisco Borja da Costa. No feto nia kontribuisaun bot ba prossesu luta ba independensia Timor nian. Hanesan Rosa muki Bonaparte no buibere sira seluk nia luta ba independesia ne’e boot tebes.
To iha momento ida ohin ema hotu hanoin katak feto hotu ne’e liberta ona nia-an, wainhira nia iha direitu atu asesu ba edukasaun, iha direitu atu hili poder politiku, iha direitu atu kanidata an ba prezidente, kanudata an ba cefe suku tuir KRDTL haruka no iha ona mos rede feto oi-oin ne’ebé mak eziste hodi defende direitu feto nian .
Ema hotu haree husi ne’e hanoin katak feto ne’e liberta an ona tan iha ona Liberdade atu asesu iha setor oioin. Maibe realidade iha Timor hatudu katak maske feto iha direitu no Liberdade tomak atu assesu setor hotu, inklui feto nebé iha ona poder atu toma desizaun ruma maibé nia mos la hanoin oinsa atu liberta feto maluk sira ne’ebé mak ; fan sasan iha estrada ninin, labarik feto-sira ne’ebé mak faan mantolu, has, hudi sona iha dalan ninin, traballadora-sira ne’ebé servisu iha loja, servisu prostituisaun, hetan violensia domestika, violensia sexual, violensia Psikologika nst.
Tan ne’e husu ba parte relevante sira toma atensaun, no hamrik koalia ba problema sira nebe mak Feto sira nebe sai vitima husi ser humano sira nia karakteristika. No husu mos ba feto sira wainhira hetan violasaun balu bai mi feto sira labele nonok deit, hamrik hodi koalia sai o nia direto sira, no keisa ba parte sira nebe mak toma desizaun ba asuntu feto nian.
Parabens ba feto sira iha mundu tomak liuliu ba Feto Timor-Leste. FETO FORTE NASAUN FORTE MANE FORTE FETO SEGURU
Opiniaun husi : Rodensio De Araújo