Lian Orluli, Mau-Chiga 20 Agostu 2026- Prezidente Autoridade Munisípiu Ainaro, Manuela Georgina Bucar Corte-Real, husu ba komunidade, liu liu jerasaun foun, atu uza oportunidade iha era independénsia ho responsabilidade no kontinua lori espíritu luta ukun-rasik ba oin, hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun no liu-liu iha Munisípiu Ainaro.
Manuela hato’o mensajen ne’e durante serimónia komemorasaun ne’ebé nia konsidera nu’udar momentu importante atu reflete kona-ba viajen naruk no sakrifísiu ne’ebé povu Timor-Leste liu hosi hetan independénsia.
“Serimónia ida-ne’e fó hanoin ba ita hotu atu reflete kona-ba prosesu ne’ebé ezije sakrifísiu hosi ita-nia kolega barak antes ita hetan independénsia,” PAM Manuela hatete.
Nia dehan katak luta ba independénsia akontese iha situasaun sofrimentu boot, inklui moras no hamlaha. Maski enfrenta difikuldade sira, povu kontinua kaer metin esperansa katak loron ida Timor-Leste sei hamriik nu’udar nasaun independente.
Tuir Lider Masimu Munisipiu Ainaro, esperansa ne’e nu’udar valór importante ida ne’ebé tenke hatutan ba jerasaun sira tuir mai. Tanba ne’e, nia husu ba foin-sa’e sira ne’ebé ohin loron goza rezultadu husi independénsia atu uza oportunidade sira ho responsabilidade.
“Ha’u husu ba imi hotu, liuliu jerasaun foun sira ne’ebé agora daudaun goza era independénsia ida-ne’e, atu uza ida-ne’e ho di’ak liután ba nasaun nia avansu,” nia hatete.
Istória luta tenke sai lisaun
PAM Manuela subliña katak konta fila-fali istória luta ba independénsia la’ós ho intensaun atu loke fali kanek tuan, maibé atu fó komprensaun ba jerasaun ohin kona-ba sakrifísiu ne’ebé jerasaun uluk halo.
Nia hatete katak impaktu husi sofrimentu no lakon vida iha pasadu sei sente nafatin to’o ohin loron. Tanba ne’e, maneira di’ak liu atu fó onra ba vítima sira mak asegura katak sira-nia luta lori mudansa konkretu ba komunidade.
Nu’udar ema ne’ebé mai husi Ainaro, Manuela deklara katak nia fahe responsabilidade ho komunidade atu lori munisípiu ne’e ba progresu.
“Ha’u hamriik iha ne’e nu’udar oan-feto ida hosi rejiaun ida-ne’e, lori responsabilidade boot ida hamutuk ho ita-boot sira hodi avansa Ainaro,” nia hatete.
Nia subliña katak buka mudansa tenke kontinua no komunidade labele para atu lao ba oin. Tuir nia, progresu ne’ebé halo iha Ainaro sai nu’udar dalan konkretu ida atu fó onra ba sakrifísiu husi inan-aman no maun-alin sira ne’ebé tahan luta iha tempu uluk.
“Mudansa tenke akontese, no ita tenke kontinua lao ba oin. Ida-ne’e mak ita fó onra ba sakrifísiu sira ne’ebé ita-nia inan-aman no maun-alin sira halo iha istória luta ne’ebé susar duni atu konta fila-fali,” nia konklui.
Komunidade fó apoiu ba atividade komemorasaun
Iha parte seluk, Chefe Suku Mauchiga, Abrao de Araujo, hato’o apresiasaun ba komunidade no entidade sira ne’ebé fó apoiu ba preparasaun no realizasaun atividade komemorasaun.
Tuir Lideransa Suku Mauchiga, apoiu ne’e mai iha forma kontribuisaun finanseira, servisu fíjiku, ai-han no bee, ne’ebé fó hosi komunidade, veteranu, juventude no entidade sira.
Kontribuisaun finanseira sira inklui apoiu ba EBF Garibuana no EBF Ernaro, ida-idak US$80, EBF Goulora US$45, Postu Saúde Mauchiga US$40, no kontribuisaun husi komunidade no aldeia sira seluk iha Suku Mauchiga no suku sira besik.
Abrao mós temi kontribuisaun husi aldeia Leo-Telo, Hatu-Quero, Goulora, Mauchiga, Lakiko no komunidade sira seluk, inklui apoiu husi ema sira ne’ebé hela iha Dili.
Nia hatete katak apoiu finanseiru husi suku tolu iha Postu Administrativu Hato-Builico, hamutuk ho apoiu husi CNC no Autoridade Munisípiu, ajuda fasilita preparasaun atividade komemorasaun ne’e.
Aleinde osan, komunidade no entidade sira mós fó apoiu iha forma ai-han no bee ba membru komisaun organizadora no ema sira ne’ebé hala’o preparasaun husi inísiu to’o loron serimónia.
Preparasaun envolve servisu hamutuk
Xefe Suku ne’e hatete katak preparasaun la’o hosi servisu físiku, atividade missa no reflesaun, to’o hasai bandeira no atividade sira seluk ne’ebé hala’o durante loron komemorasaun.
Nia mós hato’o agradese ba komisaun organizadora, juventude, veteranu no veterana, komunidade no entidade hotu ne’ebé fó apoiu durante prosesu preparasaun.
Tuir nia, total gastu ba atividade sira to’o US$3.160, ho saldo aproximadu US$410.
“Ida-ne’e hotu nu’udar rezultadu husi kontribuisaun, apoiu no forsa hosi komunidade no entidade sira hotu ne’ebé fó biban no tempu hodi suporta komisaun organizadora,” Abrao hatete.
Nia subliña katak kolaborasaun entre juventude, veteranu, komunidade no entidade sira importante atu asegura katak atividade komemorasaun la’ós de’it sai serimónia, maibé mós sai momentu atu hametin unidade no hatutan espíritu luta ba gerasaun sira tuir mai.
Jornalsita : Carla
Editor : Clementina Fatima





































